Što je briga?
Briga je ovdje određena u smislu teškog osjećanja koje pritišće, u smislu psihičkog opterećenja koje se vrti u krug. Briga ponekad u govoru označava skrbljenje oko nekog ili za nekog, ali ovdje o tome ne govorim. Govorim o brizi koja je psihički teret i stvara pritisak na osobu koja ju osjeća.
Ako pogrebemo ispod službenih znanstvenih definicija može se reći da svako brigu doživljava na svoj specifičan način, svi ju zovemo isto ali svako bi ju opisao na svoj specifičan način. Evo što kažu neki moji polaznici/ice:
- “to je kad nemam mira i iščekujem nešto loše da mi se može dogoditi”
- “ujutro čim se probudim počinje taj osjećaj – briga, oko općih stvari u mom životu kao dal ću imat love, ili oko specifičnih stvari kao što je današnji poslovni razgovor ili odlazak na put”
- “ponekad brigu osjećam tjelesno, negdje oko srca ili pleksusa, ponekad oko želuca, ne znam zapravo niti gdje je ali zasigurno ju osjećam i sretna sam kad je nema”
- “to znači strah od budućnosti, od onog što ne želim da se dogodi; to je gubitak ispunjenja da se dogodi ono što želim da se dogodi; to je zamišljen gubitak pozitivnog ishoda; to je strah od budućnosti”
- “briga je neživljenje sada i ovdje, to je negativna maštarija, zamišljanje nečeg loše, niko me ne voli, nisam bogat, patim; to je negativno maštanje”
- “ima i realnih briga, kak bi reko, znaš da se dečki vole tuči i bojiš se da će tvoj sin loše završit ak ode na tekmu; nerealna briga je kad odeš od kruške do satelita, pa misliš da si propo i ne možeš ništa jer se bojiš ljudi, al to ne znači da ćeš zaista propast financijski”
- “ima funkcionalnih briga kad ti je hladno pa si bolje zagriješ, ili dal ću imat za jest pa si skuhaš ručak; nefunkcionalna briga je kad se bojiš za hladnoću ili za glad a nećeš si zagrijat niti skuhat ručak, samo brineš u prazno; funkcionalno je kad možeš djelovat, a nefunkcionalno je kad nemaš okvir za djelovanje, osim da makneš fokus i energiju s te neke brige”
- “briga onesposobljava pozitivno djelovanje, briga daje otpor i sputava pozitivno djelovanje, a to je nefunkcionalno za život; funkcionalno za život je kreativno djelovanje i pozitivno djelovanje koje je oslobođeno brige”.
Osim navedenog brigu možemo opisati kao: stanje nelagode, uznemirujućih misli, očekivanja nevolje, mučenje sebe s uzrujavajućim mislima, nesigurnost, kad svijet postaje prijetnja. Na tjelesnoj razini kod pretjeranog brinjenja centralni sustav oslobađa hormone stresa pa dolazi do supresije imunog sustava, problema s probavom, napetosti mišića, slabe memorija, depresije…
Negativna maštanja
Većina ljudi misle da nisu maštoviti, a ustvari su jako maštoviti u smislu negativnih maštanja tj. briga. Kad zamišljaju scenarije oko briga onda su prvaci, a kad trebaju biti maštoviti u kreativnom smislu onda imaju otpore. To je tužno za današnje društvo. Čovjek je akumulator cirkularnih briga, a ujedno i potencijal za lijepe kreativne stvari. No brige uglavnom imaju dominaciju. Neke brige su jake i naglašene, neke su suptilne i traju tokom dana i danima iako ih nismo niti svjesni. Dakle imamo svjesne i nesvjesne brige koje bi bilo dobro osvijestiti, primijetiti, da ne verglaju iza zastora određujući naše svakodnevno stanje. Čini nam se kao da suptilne brige ne postoje ali ipak nam uzimaju snagu i fokus jer zauzimaju naš um i emocije svojim turobnim sadržajem.
Zašto je tako?
Djelom zbog toga što živimo u nesigurnom društvu i egzistencijalno nesređenim uvjetima. Ako imamo zadovoljene svoje potrebe nemamo dodatnih briga. Osim toga ima puno ljudi oko nas koji su psihopatskog ponašanja, od blažeg do ekstremno jakog intenziteta. Isto tako, naučili smo obrasce nesigurnosti i brinjenja kroz razvoj i učenje u obitelji, institucijama i na radnom mjestu, od medija, ostalih ljudi i radne sredine. Pounutrili smo (uzeli izvana u sebe) načine na koje procjenjujemo situacije i načine vrednovanje samih situacija. Isto tako, pounutrili smo procjenu situacije kao nesigurne.
Npr. kćer koja je rasla uz neurotičnu majku koja ju je stalno kritizirala naravno da će razviti nesigurnost počevši s dječjim brinjenjem oko toga dal je napisala zadaću, dal je dobila sve petice, dal će mama vikati kad dođe s posla. Dijete koje je raslo u takvim uvjetima vjerojatno je da će kasnije puno brinuti oko stvari koje nisu realna moguća opasnost već ono što smo nazvali “negativna maštanja”. Slično tome, kasnije u životu, u iskustvima u institucijama, kroz medije, na radnom mjestu, u društvu, kćer usvaja dodatne procjene situacije koje vode u brinjenje tj. “negativna maštanja”.
Usvojeni obrazac pretjeranog brinjenja manifestira se i u ponašanju, i u mislima, i u samom unutrašnjem osjećanju koje je neugodno jer pritišće osobu i ne da joj slobodu da lagodno proživi svoju svakodnevicu. Brinjenje troši snagu koju osoba treba da se nosi s tekućim zahtjevima životnih okolnosti. Briga troši psihičku energiju, pri tome mislim i na mentalnu i emotivnu koja se vidi i tjelesno. Neki ljudi su iscrpljeni tjelesno od briga, i ništa im a se ne da. Nisu teglili teret niti trčali satima, a umorni su tijelom.
Naravno, briga je usko vezana uz anksioznost, depresije i loše samo-poimanje. Izgleda kao da se naprave psihički čvorovi u nama s nitima brige, anksioznosti ili depresije. Cjelovitim pristupom otplitanja čvorišta i povezanih problema mogu se rješavati i pojedine niti.
Što primarno učiniti u vezi briga?
- Samoanaliza – pisanje dnevnika briga i brinjenja vezano uz kontekste u kojima se pojavljuje (da bi se otkrile pravilnosti pojavljivanja briga i okidača zabrinutosti)
- Pustiti i promatrati sadržaj briga (da se ne pruža otpor)
- Konzultacije i coaching
- Tehnike relaksacije, retreat, seminari
- Psihoterapija
- Kratke svakodnevne vježbe samopomoći (qi gong, tapkanje – Emotional Freedom Techniques, vježbe disanja, yoga, itd.)
- Čitati knjige koje vas zanimaju ili inspiriraju
- Glazba
- Odlazak u prirodu
- Meditacija
- Kreativno izražavanje
- Tjelesna aktivnost
- Izbaciti šećer, kofein, gluten
- Ubaciti sirovu hranu, zeleno povrće, voće, povrće – bez toksina, Omega 3, vit B6, B-komplex
- Smjerati prema odlasku iz situacija koje uzrokuju brige, promjena prema novim okolnostima
- Mijenjati stil života i izbjegavati okolišne toksine (ksenoestrogene) jer oni interveniraju u hormonalni i živčani sustav koji također određuju naša osjećanja
- Tjelesno izražavanje – ples kojim puštate da tijelo pleše bez intervencije uma.
Ovo je vrlo kratko tumačenje o zabrinutosti koja se najčešće ne može riješiti čitanjem jednog teksta. Ljudi su toliko kompleksna bića u kompleksnim društvenim uvjetima, da gore navedene tehnike rješavanja briga trebaju upornu vježbu da bi djelovale u stvarnim situacijama.
Rad na uklanjanju briga je proces rada na razumijevanju sebe i svoje nutrine, na razumijevanju drugih, na razumijevanju situacije i društvenih uvjeta u koje smo uglavljeni.
Autorica:
dr. sc. Korana Simonović, prof. sociologije